Lista poreznog srama pokazala se promašenom idejom i kao što su stručnjaci napominjali prije nego što je i objavljena, nije dovela do rješavanja problema neplaćanja poreza. Posljednji pokazatelji govore o tome da je od srpnja do 18. siječnja ukupno naplaćeno 247,8 milijuna kuna poreza od 52 milijarde kuna koje država nije uspjela naplatiti u posljednjih 20 godina, dakle samo 0,9 posto dugova koji su objavljeni na listi.
Nigdje nije upalilo
Prema informacijama iz Porezne uprave, dug je nakon objave prve liste dužnika, zadnji dan srpnj, platilo 798 dužnika koji su podmirili cijeli dug i još 1283 dužnika koji su platili dug djelomično. S druge liste bio je i manji odaziv u iznosu. Tako su dužnici platili 95,4 milijuna kuna i njih 1476 skinuto je s liste srama. Nova lista trebala bi se, prema ritmu objava, pojaviti na stranicama Porezne uprave zadnji dan siječnja, ali rezultati već sada pokazuju da od nje nema velike koristi. Od otprilike 103.000 dužnika, cijeli dug ili dio poreznog duga platilo je njih 3557, što nije ni 3,5 posto ukupnog broja dužnika, a kako smo napomenuli, iznos naplaćenog duga mjeri se u promilima ukupnih dugovanja prema državi.
– Ni u jednoj zemlji takva metoda Porezne uprave nije upalila. U Hrvatskoj većina onih koji nisu platili porez učinila je to ne zato što nije htjela, nego zato što nije mogla platiti – komentirao je Ivan Miloloža, predsjednik Vijeća članica Hrvatske udruge poslodavaca, koji ističe da je lista srama imala utjecaja samo kao moralna opomena pojedinim dužnicima. Nije se ništa promijenilo ni moralno, tvrdi Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge sindikata, jer se u društvu i dalje njeguje kultura neplaćanja.
Očekivali više
Očekivao se puno veći učinak jer se na prvoj listi našlo više od 7000 poduzeća s dugovima većima od 15 milijardi kuna, oko 13 tisuća obrtnika koji su državi dugovali 4,41 milijardu kuna te više od 82 tisuće građana koji duguju 10 milijardi kuna. Zaključak se nameće sam, a to je da od liste neće biti značajnog efekta te da se problem nelikvidnosti mora rješavati drugim mjerama, primjerice obročnom otplatom poreznog duga kojom su poreznici naplatili 290 milijuna kuna, a ugovorili plaćanje oko 3 milijarde. Srbija je također pokušala s listom srama, ali je pokušaj propao jer se pokazalo da se od 360 milijardi dinara ne može naplatiti čak 333 milijarde. Slovenija je, po uzoru na Hrvatsku, odlučila objaviti visine dugova, ali imena tvrtki ostala su sakrivena.
>> Lista dužnika: Otkrili 10.500 povezanih tvrtki koje su varale
>> Ubijen prije 12 godina, a na listi poreznih dužnika!?
Naravno, ono što se tvrdilo na početku, obistinilo se. Naplata duga ide svojim tokom, bez obzira na listu. Dapače, naplata je čak i puno lošija. Ono što se moglo naplatiti je naplativa već Jaca, onih par milijardi, ostalo je nenaplativo. Treba to jednostavno otpisati i gotovo. Osim toga, treba vidjeti koliko od objavljenog duga je još uvijek pod sudskim sporovima, a koliko je pravomoćno. Isto tako će ispasti i s objavom registra branitelja, do sada imamo 63 prijave, ako se dogura do 100, bit će dobro. I onda nek Milanović propovjeda da partija ne radi populističke poteze... Mene uz sve to brine i rezultat fiskalizacije, jer po zadnjim podacima, samo 12.000 poslovnih subjekata koristi certifikat, od njih 28.000. To znači da je fiskalizacija preko noći zatvorila 16.000 poslovnih subjekata? Nadam se da nije tako...